Историјска енциклопедија
Advertisement
646px-Macedonian Army Thessalian

Prvi rat dijadoha trajao je od 322. pre Hrista do 320. pre Hrista i predstavlja rat Aleksandrovih generala i naslednika ( dijadoha ) za kontrolu nad carstvom nakon Aleksandrove smrti. Rat je izbio jer je nekoliko dijadoha saznalo da Perdika namerava da postane kralj. U ratu su učestvovali Antipatar, Krater, Antigon i Ptolemej Soter protiv Perdike i Eumena. Perdika je prvi krenuo u invaziju Egipta, u rat protiv Ptolemeja Sotera, a Antipatar i Krater su krenuli sa vojskom iz Evrope da pomognu Ptolemeju. Krater i Neoptolem su poginuli u bici sa Eumenom u Maloj Aziji. Perdiku su nakon neuspešnoga prelaska Nila ubili njegovi oficiri i postigli su sporazum sa Ptolemejem. Antipatar je postao novi regent.

Vavilonska podela[]

Nakon smrti Aleksandra Velikoga 323. pre Hrista u Vavilonu izbio je spor oko toga kako dalje vladati njegovim carstvom. Prema Vavilonskoj podeli podeljene su satrapije najvažnijim Aleksandrovim generalima i prijateljima. Odlučeno je da Perdika bude epumelet (regent) carstva, a da Filip III Makedonski i nerođeno Aleksandrovo dete budu zajednički kraljevi. Antipatar je ostao glavnokomandujući u Evropi.

467px-Ptolemy I Soter Louvre Ma849

Ptolemej Soter

Perdikina namera da postane kralj[]

Antigon Jednooki je saznao za Perdikine namere da se domogne položaja kralja ženidbom sa Aleksandrovom sestrom Kleopatrom.[1] Pre toga Perdika se bio verio sa Antipaterovom ćerkom Nikejom. Nikeju je sam Perdika prosio ranije, dok još nije postao regent, jer je tada smatrao da dobija u savezu sa Antipaterom. Međutim postavši regent ukazala mu se prilika da se oženi Aleksandrovom sestrom Kleopatrom, a na taj način došao bi u priliku da postane kralj. Antigon je tajno pobegao kod Antipatra u Evropu[2] i obavestio ga o Perdikinim namerama da se oženi Kleopatrom i da dođe kao kralj i nakon toga liši vlasti Antipatra i Kratera.[3]

Ptolemej sahranjuje Aleksandra u Egiptu[]

Perdika je Ptolemeju Soteru postavio kao hiparha Kleomena iz Naukratisa, sa ciljem da drži Ptolemeja pod kontrolom. Po Pausaniji Aleksandar je trebao biti sahranjen u Egi (Vergini) u Makedoniji, na tradicionalnom mestu gde su se sahranjivali makedonski kraljevi. Međutim Ptolemej Soter je sa vojskom 322. pre Hrista presreo u Siriji kolonu sa Aleksandrovim telom. Odvukao je uz pomoć Arideja Aleksandrovo mrtvo telo u Egipat. Time je povećao svoju moć, ali je naljutio Perdiku, kome je to bio dovoljan povod za rat.

Većina dijadoha protiv Perdike[]

Perdika se pripremio za rat sa Ptolemejem Soterom. Antipatar, Krater, Antigon Monoftalmos i Ptolemej su se udružili protiv Perdike. Jedino je Eumen stajao na strani Perdike. Perdika je krenuo na Egipat da se najpre obračuna sa Ptolemejem, sa namerom da njega najpre pobedi, pa da se tek onda obračuna sa ostalima.[4] Eumena je ostavio oko Helesponta da spreči prelazak Antipatera i Kratera u Aziju. Sa Eumenom je ostavio svoga brata Alketu i Neoptolema.[5]

Antipatar i Krater prelaze u Aziju[]

Kada je Antipatar čuo da Perdika priprema rat sa Ptolemejem on je brzo okončao rat sa Etolcima i sa Kraterom se zaputio prema Aziji. Perdika je poslao pismo Neoptolemu i svom bratu Alketi da slušaju Eumena.[6] Alketa je odbio naređenje svoga brata Perdike, jer navodno njegovi vojnici Makedonci neće da se bore protiv Makedonca Antipatra i da su spremni da dočekaju Kratera raširenih ruku. Neoptolem je nameravao da izda Eumena, ali Eumen ga je pobedio, a Neoptolemovi vojnici su posle toga prešli Eumenu.[7] Sam Neoptolem je sa manjim delom vojske pobegao kod Kratera i Antipatera. Krater i Antipatar su poslali izaslanstvo Eumenu i predložili su mu:[8]

  • da pređe na njihovu stranu
  • da će zadržati satrapije koje poseduje
  • da će dobiti dodatnu vojsku i teritorije
  • da će biti Antipatarov prijatelj i da će biti Kraterov prijatelj

Eumen je odgovorio da on nije bio Antipatarov neprijatelj i da je spreman da pomiri Kratera sa Perdikom.

Antipatar i Krater dele vojsku[]

Antipatar i Krater su održali savetovanje i odlučili da podele snage. Jedan deo vojske pod Antipatrovim zapovedništvom trebao je da ode prema Kilikiji i Egiptu, sa ciljem da se bore protiv Perdike. Drugi deo vojske pod Kraterovim zapovedništvom trebao je da se obračuna sa Eumenom i da se nakon eventualne pobede nad Eumenom ponovo spoji sa Antipatrom.

Krater i Neoptolem poginuli u bici protiv Eumena[]

Krater i Neoptolem su odlučili da napadnu Eumena. Rat protiv Eumena bio je sporedan rat. Do odlučne bitke između Eumena protiv Neoptolema i Kratera došlo je 321. pre Hrista. Eumen se plašio velike Kraterove popularnosti među svim makedonskim vojnicima.[9] Zbog toga je svojim makedonskim vojnicima tajio protiv koga se bore. Protiv Kratera nije rasporedio nijednog Makedonca, nego strane konjanike pod komandom Farnabaza, Artabazovog sina i Feniksa od Teneda. Sam Eumen je sa 300 najboljih konjanika jahao na desnom krilu sa namerom da napadnu Neoptolema.[10] Kada je Krater video kako ga napada Eumenova vojska smatrao je da ga je Neoptolem prevario informacijom da će Makedonci preći na njihovu stranu.[11]

Prvi sudar je bio težak. Krater je pao ranjen sa konja.[12] Eumen se u borbi direktno sukobio sa Neoptolemom. Krater i Neoptolem su poraženi od strane Eumena. Neoptolem je poginuo, a Krater je umro od posledica ranjavanja.

Perdikina invazija Egipta[]

Perdika je pokrenuo ogromnu vojsku protiv Ptolemeja, a pratila su ga i oba kralja. Krenuo je u invaziju nastupajući od Peluzija. Pokušao je da otvori jedan stari kanal na Nilu, ali nije uspeo, a vojnici su dezertirali i prelazili kod Ptolemeja. Izgleda da je Ptolemej Soter imao simpatizere u Perdikinoj vojsci. Ptolemej je uvek uspevao da podmićuje protivničku vojsku ili da nudi veću platu, a to je bilo naročito lako u uslovima kada je bilo mnogo plaćenika.

Perdika je prebacio vojsku preko rukavca Nila do Kamilje tvrđave, u kojoj je bio jedan od Ptolemejevih garnizona. Iako je Perdika iznenada preko Nila u zoru prebacio veliku vojsku nije iznenadio Ptolemeja Sotera, koji se isto tako iznenada našao u tvrđavi pre Perdike. Izgleda da je neko iz Perdikinoga tabora upozorio Ptolemeja, pa je Ptolemej na vreme sa vojskom stigao u tvrđavu, koju je Perdika trebalo da zauzme. Iako je Ptolemej tu stigao sa dosta vojske ipak je Perdika imao mnogo više vojnika sa kojima je opsedao Kamilju tvrđavu. Ptolemej je prilikom opsade tvrđave pokazao ličnu hrabrost i sposobnost vođstva. On je prvi sa bedema pogodio dugim kopljem prvoga slona u oko i ubio njegovoga vodiča. Ohrabrio je svoju vojsku ličnom hrabrošću odbijajući neprijatelja, koji se penjao na bedeme. Perdika nije uspeo da osvoji tvrđavu u prvom napadu.

Nakon toga Perdika je ponovo pokušao sa novim iznenađenjem, pa je krenuo u noćni marš prema Memfisu. Nameravao je da tajno pređe reku i da napadne glavni Ptolemejev grad Memfis. Najpre su prelazili Nil do jednoga ostrva. Prvi deo vojske je prešao. Drugi deo vojske nije mogao da pređe, jer su teški slonovi potopili muljevito dno Nila. Nil je postao dublji na tom mestu. Perdika je zbog toga morao da povuče natrag onu vojsku, koja je već bila prešla na ostrvo.

Pobuna oficira i Perdikina smrt[]

Prilikom povlačenja sa ostrva oko 2.000 vojnika se podavilo ili stradalo od krokodila iz Nila.[13] Oficiri su počeli da optužuju Perdiku i ubili su ga 321/320 pre Hrista. Među oficirima su bili Piton, Seleuk Nikator i Antigen. Kada su ubili Perdiku sklopili su sporazum sa Ptolemejem. Ptolemej je odbio ponudu da on bude regent, pa je vojska izabrala Pitona i Arideja, koji su kratko vreme bili regenti.

Podela u Triparadisu 320. pre Hrista[]

Tokom 320. pre Hrista sazvana je konferencija u Triparadisu u dolini Oronta u Siriji. Kraljica Euridika, supruga Filipa III Arideja počela se mešati u državne poslove, a bila je protiv novih regenata.[14] Na skupštini u Triparadisu Piton i Aridej vratili su regentska ovlaštenja. Antipatar je bio izabran za novoga regenta .[15] Tada je izvršena nova podela satrapija i Piton je ponovo bio satrap Medije. [16] Antigon Jednooki je imenovan za satrapa Azije i naređeno mu je da ratuje sa Eumenom.

Literatura[]

Reference[]

  1. Diodor 18.23
  2. Diodor 18.23
  3. Diodor 18.25
  4. Diodor 18.25
  5. Diodor 18.29
  6. Plutarh, Eumen 5
  7. Plutarh, Eumen 5
  8. Plutarh, Eumen 5
  9. Plutarh, Eumen 7
  10. Plutarh, Eumen 7
  11. Plutarh, Eumen 7
  12. Plutarh, Eumen 7
  13. Diodor 18.36
  14. Diodor 18.39
  15. Diodor 18.39.2
  16. Diodor 18.39.6

Napomena:
Ovaj članak može da se prenese ili preradi samo ako se označi da je prenešen ili prerađen sa Istorijske enciklopedije i da je autor Verlor.
Članak je prebačen na [Srpsku enciklopediju]

Advertisement