Историјска енциклопедија
Advertisement
386px-N03Brutus-u-Lucretia

Brut se zaklinje nad mrtvom Lukrecijom

Lukrecija (lat. Lucretia) je bila legendarna osoba iz perioda pada Rimske kraljevine, čije je silovanje i samoubojstvo potaklo revoluciju u kojoj je ukinuta monarhija i osnovana Rimska republika. Sin poslednjega rimskoga kralja Lucija Tarkvinija Ohologa silovao je Lukreciju 509. pre Hrista. Lukrecija je obavestila svoje rođake i izvršila je samoubistvo. Lucije Junije Brut je zbog toga potakao narod na pobunu, pa je kralj Lucije Tarkvinije Oholi morao da beži iz Rima. Ukinuta je kraljevina i osnovana Rimska republika 509. pre Hrista, a Brut i Lukrecijin suprug Lucije Tarkvinije Kolatin postali su prvi rimski konzuli.

Dolazak Seksta Tarkvinija kod Lukrecije[]

Lucije Tarkvinije Oholi je bio poslednji rimski kralj. Prema jednoj verziji od Dionizija od Halikarnasa prilikom opsedanja Ardeje kralj je poslao svoga sina Seksta Tarkvinija u Kolatiju. Sekst Tarkvinije je tu bio ugošćen, kao i inače, kod svoga rođaka Lucija Tarkvinija Kolatina.[1] Lucije Tarkvinije Kolatin je bio u vojsci, pa se Sekstu Tarkviniju konačno ukazala dugo čekana prilika da mu zavede ženu Lukreciju.[2] Prema drugačijoj Livijevoj verziji oficiri na ratištu komentarisali su svoje žene i hvalili se njihovim vrlinama.[3] Došlo je do rasparve o tome čija žena je čestitija, pa su odlučili da to reše iznenadnom posetom. Kraljevske snahe su zatekli na zabavama, a Lukreciju su zatekli kako vredno radi.[4] Seksta Tarkvinija je prilikom te vizite obuzela strast za Lukrecijom, pa je nakon nekoliko dana otišao u Kolatiju bez znanja Lukrecijinoga supruga Lucija Tarkvinija Kolatina.[5] Lukrecija ga je lepo dočekala i ugostila i ne sluteći njegove namere.[6]

495px-Sandro Botticelli 078

Smrt Lukrecije, rad Sandra Botičelija

Silovanje Lukrecije[]

Tokom noći Sekst Tarkvinije je ušao pored slugu u Lukrecijunu sobu sa mačem i zapretio joj je da će je ubiti ako digne galamu.[7] Priznao je da je voli i počeo je da joj obećava da će biti kraljica. Kada nije uspeo da je pridobije prešao je na pretnje.[8] Ponudio joj je dva izbora, ili da udovolji njegovim seksualnim željama ili da je ubije i pored nje ostavi jednoga slugu, pa da izgleda kao da ih je zatekao u preljubi i onda ubio.[9] Lukrecija se bojala nečasne smrti, pa ju je Sekst Tarkvinije silovao.

Lukrecija se ubija[]

Prema Dioniziju Lukrecija je sledeće jutro nakon silovanja obukla crno i sa sakrivenim bodežom pojurila je u Rim.[10] Otišla je kod svoga oca Spurija Lukrecija Tricipitina i bacila se pred njega u suzama. Od oca je tražila da je osveti.[11] Pred ocem i istaknutim rođacima je ispričala što joj se desilo, tražila da se osvete i onda se pred njima ubila.[12] Prema Livijevoj verziji Lukrecija nije otišla u Rim, nego je pozvala svoga oca i supruga i zamolila ih da dođu sa poverljivim prijateljima.[13] Došli su sa Publijem Valerijem Publikolom i Lucijem Junijem Brutom.[14] Lukrecija im je ispričala šta se desilo i zatražila da je obavežu da će se osvetiti i nakon toga ona se ubila.[15]

Zakletva o rušenju kralja[]

Lucije Junije Brut je bio sin Tarkvinije, ćerke Lucija Tarkvinija Priska. Predložio je da sruše tiraniju, tj kralja i prvi se zakleo pred Lukrecijinim telom i sa okrvavljenim bodežom da će učiniti sve da bi srušio Lucija Tarkvinija Ohologa.[16] Nakon toga sa okrvavljenim nožem zakleli su se Lucije Tarkvinije Kolatin i Publije Valerije Publikola. Lukrecijino telo su po Brutovoj ideji izložili na forumu.[17] Na forumu su imali dobru priliku da se žale na kralja.

Revolucija[]

Novi revolucionarni komitet počeo je da regrutuje svoju vojsku.[18] Uspostavili su i garnizon u Kolatiji. Lucije Junije Brut je pred narodom iznosio optužbe protiv kralja. Brut je u to vreme imao dužnost nižega magistrata, ali imao je pravo da sazove kurijatsku skupštinu, pa je to i učinio i tako je jedno gomilu pretvorio u zakonodavni organ, a svojim govorom ih je potakao da svrgnu kralja. Iznio je čitav niz optužbi protiv kralja i njegove familije. Iznio je i činjenicu da je Lucije Tarkvinije Oholi na tron došao ubistvom kralja Servija Tulija. Brut je otvorio i debatu o obliku vlasti koji bi trbao biti u rimu. Nakon mnogih govornika Brut je predložio da se Tarkvnijevi isteraju i da se imenuje intereks koji bi imenovao magistrate. Odlučili su se za republiku i da se umesto kralja izabiru dva konzula.

Literatura[]

Reference[]

  1. Dionizije 4.64
  2. Dionizije 4.64
  3. Livije 1.57
  4. Livije 1.57
  5. Livije 1.57-58
  6. Livije 1.58
  7. Dionizije 4.65
  8. Livije 1.58
  9. Dionizije 4.65
  10. Dionizije 4.66
  11. Dionizije 4.66
  12. Dionizije 4.67
  13. Livije 1.58
  14. Livije 1.58
  15. Livije 1.58
  16. Dionizije 4.70
  17. Livije 1.59
  18. Livije 1.59

Napomena:
Ovaj članak može da se prenese ili preradi samo ako se označi da je prenešen ili prerađen sa Istorijske enciklopedije i da je autor Verlor.
Članak je prebačen na [Srpsku enciklopediju]

Advertisement